Povelja MOK-a

Olimpijska povelja je kodifikacija temeljnih načela, pravila i dopunskih propisa koje je usvojio MOK. Ona je temelj organizacije i djelovanja olimpijskog pokreta i utvrđuje uslove za proslavu olimpijskih igara.

MOK

Temeljna načela

1. Moderni olimpizam utemeljio je Pierre de Coubertin na čiju je inicijativu, u junu 1894. godine, održan Međunarodni sportski kongres. Međunarodni olimpijski komitet (MOK) osnovan je 23.juna 1894. U avgustu 1994. godine, XII. kongres, Stogodišnji olimpijski kongres, nazvan “Kongres jedinstva”, održan je u Parizu.

2. Olimpizam je životna filozofija kojom se slave i sjedinjuju u uravnoteženu cjelinu kvaliteti tijela, volje i uma. Spajajući sport s kulturom i obrazovanjem, olimpizam želi stvoriti način zivota koji se temelji na radosti koja proizlazi iz napora, obrazovnoj vrijednosti dobrog primjera i poštovanju univerzalnih temeljnih etičkih načela.

3. Cilj olimpizma je stavljanje sporta u službu skladnog razvoja čovjeka radi stvaranja mirnog društva koje nastoji očuvati ljudsko dostojanstvo. U tu svrhu, olimpijski pokret se uključuje, sam ili u saradnji sa drugim organizacijama i u okviru svojih mogućnosti, u akcije unapređenja mira.

4. Olimpijski pokret, kojeg vodi Međunarodni olimpijski komitet, proizlazi iz modernog olimpizma.

5. Olimpijski pokret obuhvata organizacije, sportiste i druge osobe koje djeluju u skladu s Olimpijskom poveljom pod vrhovnom vlašću MOK-a. Priznanje MOK-a bitan je preduslov za pripadnost olimpijskom pokretu. Nezavisne priznate sportske organizacije moraju kontrolisati organizaciju i upravljanje sportom.

6. Odgajajući mladež putem sporta u kojem ne postoji diskriminacija bilo kakve vrste i u olimpijskom duhu koji podrazumijeva obostrano razumijevanje, prijateljstvo, solidarnost i “fair play”, olimpijski pokret nastoji doprinijeti izgradnji boljeg i mirnijeg svijeta.

7. Djelovanje olimpijskog pokreta je stalno i univerzalno. Ono obuhvata pet kontinenata. Vrhunac olimpijskog pokreta su olimpijske igre koje povezuju sportiste cijeloga svijeta na velikoj svečanosti sporta.

8. Bavljenje sportom je ljudsko pravo. Svaki pojedinac mora imati mogućnost bavljenja sportom skladno njegovim ili njenim potrebama.