Prva i osnovna aktivnost bila je sistematizacija i otimizacija postojećeg stanja, rjesavanje određenih organizacionih pitanja i nagomilanih finansijskih problema. Ovaj posao smo dobro uradili i to nam je omogućilo da se usmjerimo na angazman u pravcu realizacije nekoliko različitih i velikih projekata.
Drugi segment nasih aktivnosti započeli smo sa ciljem da javnosti priblizimo nas rad u sto većoj mjeri. Jednom riječju da učinimo transparentnim ono čime se bavi Crnogorski olimpijski komitet, sa jedne strane, a sa druge da afirmisemo pojam olimpizma, olimpijske sportove i uopste sport. Postavljanjem kvalitetnog i veoma posjećenog Internet sajta
(www.cok.me) , stalnom polučasovnom nedeljnom emisijom na televiziji "Montena" i izdavanjem dvomjesečnika "Olympic News", uz redovna saopstenja i konferencije za stampu, uspjeli smo javnosti predstaviti brojne aktivnosti krovne sportske organizacije u Crnoj Gori, a samim tim upoznati javnost sa nekim bitnim pitanjima vezanim za crnogorski sport.
Pored ove vrste poslova, odnosno ovih projekata, urađena su sva neophodna akta i konstituisani svi organi Olimpijskog komiteta sto je veoma vazno da bi nase aktivnosti mogle nesmetano da se odvijaju. Naročito smatram značajnim sto je Crnogorski olimpijski komitet imao prilike da učestvuje u izradi dva izuzetno vazna zakonska projekta – Zakona o sportu i Zakona o igrama na sreću i da svojim sugestijama i primjedbama utiče na sto kvalitetnije pozicioniranje i Crnogorskog olimpijskog komiteta i crnogorskog sporta u pomenutim zakonima. Nema sumnje da će ova dva zakona, uz prateća podzakonska akta, u narednom periodu izuzetno uticati na status Crnogorskog olimpijskog komiteta, ali i na crnogorski sport uopste. Pored ovoga, imamo ambiciju da u narednom periodu iniciramo i konstruktivno utičemo na izmjene i dopune jos jednog broja zakona, a sve sa ciljem da se u zakonskoj infrastrukturi crnogorski sport sto bolje pozicionira, naročito u segmentu koji se tiče njegovog finansiranja.
Pokusali smo, a čini mi se i uspjeli, u poslednjih godinu dana da na adekvatan način pomognemo jedan broj saveza i pojedinaca kojima je pomoć bila neophodna. Naročito smo se trudili da sportistima iz Crne Gore, koji su se pripremali za učesće na Olimpijskim igrama, pomognemo kod realizacije njihovog pripremnog ciklusa, neophodnog za sticanje normi za nastup na predstojećim Olimpijskim igrama.
Predsjednistvo Crnogorskog olimpijskog komiteta, jos prije nekoliko mjeseci, o čemu smo javnost u vise navrata informisali, pokrenulo je inicijativu da se Dom vojske u Podgorici pretvori u Dom sportova kako bi svojim sadrzajem posluzio daljem razvoju sporta u nasoj Republici. Ovo je za nas sport veoma vazno pitanje. I ako je nasa inicijativa odavno pokrenuta, ovo pitanje ne gubi na aktuelnosti, već mi se čini da svakim danom sve vise dobija.
U zadnjih nekoliko mjeseci u Olimpijskom komitetu bili smo posvećeni intnenzivnim i zaista velikim i ozbiljnim pripremama, koje ovih dana privodimo kraju, za adekvatno predstavljanje Crne Gore i Crnogorskog olimpijskog komiteta na predstojećim Olimpijskim igrama koje će se odrzati u Atini od 13. do 29. avgusta ove godine.
Naime, u centralnoj atinskoj opstini, opstini Marusi, u kojoj je smjesten komletan poslovni dio Atine, od 13. do 29. avgusta, dakle za vrijeme trajanja Olimpijskih igara biće formiran Balkanski olimpijski centar. Radi se o posebnom objektu koji je specijalno uređen za ovu namjenu. Ono sto naročito zelim da istaknem kao veoma bitnu činjenicu jeste da se ovaj Centar nalazi u neposrednoj blizini Olimpijskog stadiona, kao i ostalih borilista.
U okviru ovog Centra predstaviće se sve balkanske zemlje, a među njima svoj prostor imaće i Crna Gora. Imaćemo mogućnost za viseaspektnu prezentaciju. Naime, Crna Gora će imati priliku da u ovom ambijentu predstavi svoje privredne, turističke, kulturne, sportske i druge resurse. Obezbijeđen je standovski prostor veličine 120 metara kvadratnih, zatim prostor u galeriji za izlozbu slika dvadeset crnogorskih slikara, kancelarija za rad i sobe za smjestaj naseg osoblja koje će biti angazovano na ovom poslu. Na raspolaganju su nam i sala za press konferencije, kao i prostorija za sastanke.
Takođe, u koncertnom dijelu ovog prostora predstaviće se crnogorski izvođači sa dva nastupa u dvije večeri. Biće izvedena pozorisna predstava – mjuzikl " Umir krvi", autora Dzonija Hodzića i to 21. avgusta, a sljedeće večeri, dakle 22. avgusta, nastupiće folklorni ansambl "Njegos" sa Cetinja.
Dakle, učesnici Olimpijskih igara i brojni posjetioci biće u prilici da se na neposredan način upoznaju sa nasom zemljom. Mislim da ne treba posebno naglasavati da je ovo izuzetna prilika da se promovise Crna Gora, odnosno svi njeni resursi.
Očekuje se da će Balkanski olimpijski centar posjetiti oko 2 miliona ljudi, sto je podatak koji dovoljno govori sam za sebe.
Treba imati u vidu i činjenicu da će jedan dio posjetilaca ovog Centra biti i novinari iz cijelog svijeta, tako da će i oni, saglasno svojim profesionalnim obavezama, kroz svoje izvjestavanje, prenositi gledaocima u svojim zemljama informacije o ponudi i desavanjima na crnogorskom standu u okviru Balkanskog olimpijskog centra.
Takođe, očekuje se da će Centar posjetiti nekoliko drzavnika iz zemalja Balkana, ali i van njega, kao i predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, gospodin Zak Rog.
Dakle, predstavljanje Crne Gore i Crnogorskog olimpijskog komiteta u Atini, na najvećoj svjetskoj sportskoj pozornici, jeste upravo jedan u nizu projekata koje realizujemo u pravcu promocije crnogorskog sporta, ali i ne samo sporta. Nema sumnje da je ovo sjajna prilika za Crnu Goru, po mnogu čemu jedinstvena i zaista sam srećan sto smo usjeli da realizujemo ovaj projekat.
Sa svoje strane, ovo će biti dobra prilika za nas iz Crnogorskog olimpijskog komiteta da se susretnemo sa predstavnicima drugih olimpijskih komiteta koji će svakakako biti u Atini, da uspostavljene kontakte unaprijedimo, ali i da uspostavimo neke nove. Cilj nam je da ispitamo mogućnosti ostvarivanja direktne saradnje sa drugim olimpijskim komitetima, iz okruzenja ali i van njega. Takođe, ove razgovore iskoristićemo da i ovaj put istaknemo nasu snazno izrazenu ambiciju o prijemu Crnogorskog olimpijskog komiteta u Međunarodni olimpijski komitet.
Na ovaj način, dakle i kroz realizaciju ovog, zaista velikog i slozenog projekta, Crnogorski olimpijski komitet, odnosno Crna Gora na jasan način pokazuje ambiciju da postane ravnopravan subjekt u olimpijskom pokretu, zajedno sa drugim drzavama i narodima. Crna Gora, naravno, razumije pravo da je članstvo u MOK-u zasnovano na logici međunarodnog subjektiviteta drzava. Međutim, mi smatramo da nam sadasnji status u drzavnoj zajednici omogućava i čini legitimnim nas zahtjev za članstvom Crnogorskog olimpijskog komiteta u MOK-u. Ovo bi za nas bilo veoma značajno, jer bi se na taj način omogućilo Crnogorskom olimpijskom komitetu da nesmetano i na kvalitetan način sprovodi misiju razvoja olimpizma u Crnoj Gori.
U pravcu samostalnog nastupa i samostalnog učlanjenja u međunarodne sportske asocijacije krenuli su već neki sportski savezi u Crnoj Gori. Prvi u tom nizu bili su stonoteniseri Crne Gore koji su na Evropskom stonoteniskom prvenstvu za kadete i juniore imali vrlo zapazen nastup.
U ovom kontekstu bih rekao da nam nakon Olimpijskih igara predstoji veliki posao u ovom pravcu koji treba na kvalitetan način odraditi. U tom pravcu Crnogorski olimpijski komitet je već preduzeo značajne aktivnosti, naročito u pravcu upoznavanja ostalih olimpijskih komiteta sa nasom ambicijom i to olimpijskih komiteta iz bivsih jugoslovenskih republika kao i onih iz bliskog okruzenja. Sa posebnim zadovoljstvom mogu da kazem da imamo već veliki broj sportskih prijatelja koji su spremni da pomognu u realizaciji nase ideje da postanemo punopravni član Međunarodnog olimpijskog komiteta. Rekao bih da je i ta veoma dobra komunikacija koju smo ostvarili sa drugim olimpijskim komitetima i međunarodnim sportskim institucijama, takođe jedan od nasih velih uspjeha u ovom periodu.
Nadalje, zelim da kazem da ćemo nakon Olimpijskih igara, a svakako do kraja ove godine, organizovati Skupstinu Crnogorskog olimpijskog komiteta koja će utvrditi smjernice za nas budući rad, nas odnos prema Olimpijskom komitetu Srbije i Crne Gore, kao i nas zahtjev prema Međunarodnom olipijskom komitetu za punopravnim članstvom. Konačno, to je bio i stav organa Crnogorskog olimpijskog komiteta da se po zavrsetku Olimpijskih igara razgovara o nekim otvorenim pitanjima vezanim za dalji rad i funkcionisanje ove institucije.
I u ovome, kao i u ostalim nasim projektima, u prvom planu će nam biti interes crnogorskog sporta i tome ćemo sve podrediti. Svjesni smo potencijala kojima Crna Gora raspolaze kad je u pitanju sport. Sa druge strane, apsolutno smo svjesni da ove potencijale moramo njegovati sa posebnom paznjom, nasim sportistima i sportskim radnicima moramo obezbjeđivati adekvatne uslove za rad i razvoj. Razumije se, u ovome nam je potrebna podrska i pomoć cijelog drustva, jer je razvoj sporta jedan od prioriteta u svim modernim drzavama, a Crnogorski olimpijski komitet, s obzirom na svoju misiju i ulogu, u ovim procesima će biti veoma aktivan i dati puni doprinos.
