Sastanku su, pored domaćina Crne Gore, prisustvovali čelni ljudi Nacionalnih olimpijskih komiteta Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Hrvatske, Makedonije, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Turske. Iz opravdanih razloga, izostali su predstavnici Albanije i Češke.
Učesnici skupa imali su priliku da razmijene iskustva i impresije sa nedavno održanih Olimpijskih igara u Londonu, informišu kolege o nastupu i uspjehu svojih reprezentacija, kao i poteškoćama na koje su nailazili u procesu priprema. Analizirani su sistemi kvalifikacija, tiketinga i ostale procedure. Druga važna tema razgovora bio je napredak u projektu organizovanja Evropskih igara, o čemu je prisutne informisao gosp. Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjedavajući Odbora za organizaciju Evropskih igara u EOK-u. Konferencija u Tivtu je održana pred sam sastanak Izvršnog odbora Evropskog olimpijskog komiteta u Andori, na kojem će zaključci konferencije biti prezentovani.
Teme i zaključci sastanka predstavljeni su i na održanoj press konferenciji, kojoj su, pored predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića, prisustvovali gosp. Dragan Kankaraš, gradonačelnik Tivta i članovi Izvršnog odbora EOK-a: Janez Kocijančić, Zlatko Mateša i Oktavian Morariu.
Uz izraženo zadovoljstvo zbog toga što je Crna Gora domaćin ovakvog sastanka, predsjednik COK-a Dušan Simonović upoznao je predstavnike medija sa detaljima sastanka i istakao da se značaj okupljanja prvih ljudi Olimpijskih komiteta zemalja iz ovog dijela Evrope najbolje ogleda u zajedničkom nastupu u široj olimpijskoj porodici.
Predsjednik Simonović ovu priliku iskoristio je za upoznavanje javnosti sa kapitalnim projektom izgradnje Olimpijskog centra u Tivtu, a o tome koliko je važan i u kojoj fazi je trenutno, govorio je Dragan Kankaraš, predsjednik opštine Tivat.
„Lokacija je opredijeljena, biće to stara kasarna u Lepetanima, gdje će biti stvoreni svi uslovi za pripremu sportskih ekipa uz smještajne kapacitete. U zadnjih godinu i po dana usvojili smo prostorno-plansku dokumentaciju, u toku je izrada projektnog zadatka za izradu tendera za urbanistički projekat, urađen je elaborat i predat Vladi Crne Gore u kom su institucionalni okviri za funkcionisanje Olimpijskog centra. Dobili smo podršku svih relevantnih subjekata na nivou države." – rekao je Kankaraš i istakao podršku države kao ključ za realizovanje ovog projekta.
Prve Evropske igre trebalo bi da budu održane 2015. godine, kazao je predsjednik Hrvatskog olimpijskog komiteta Zlatko Mateša: „Godina kada će se održati prve Evropske igre je već definisana, to je 2015. Očekuje se učešće oko 8,5 hiljada vrhunskih sportiskinja i sportista iz svih 49 zemalja Evrope, koji će se takmičiti u 15 disciplina. Grad domaćin još nije određen, to ćemo uraditi do kraja ove godine".
O tome šta je konkretno ideja i svrha okupljanja predsjednika olimpijskih komiteta zemalja ovog dijela Evrope, govorio je predsjednik Slovenačkog olimpijskog komiteta Janez Kocijančić: „Bit naše saradnje je da osmislimo zajednički prilaz i nastup u olimpijskom pokretu. Naše zemlje sportski su vrlo jake, ali naš uticaj u olimpijskom pokretu nije srazmjerno jak ni na MOK-u ni na EOK-u. Činjenica je da su Olimpijske igre postale nadmetanje najbogatijih i najrazvijenijih zemalja, a mi smo osuđeni na ulogu učesnika. Naša saradnja je dala dobre rezultate, naš uticaj u EOK-u se povećava a nadam se da će se povećati i u MOK-u“.
Oktavian Morariu, predsjednik Olimpijskog komiteta Rumunije, prenio je utiske sa tek održanog Evropskog sportskog foruma u Kipru: „Ministri su prije svega govorili o napretku sportova na baznom nivou, naročito u turističke svrhe i uticaja sporta na društvo. Teme su bile: finansiranje sportova na travi, volontiranje i socijalna inkluzija kroz sport.“ Morariu, potpredsjednik komisije EOK-a koji prati odnose sa Evropskom Unijom, govorio je o tome koliko je bitna podrška Evropskog olimpijskog komiteta svim zemljama Evrope: „Evropski olimpijski komitet ima kancelariju u Briselu, koja blisko sarađuje sa Evropskom komisijom, Savjetom Evrope i Evropskim parlamentom. Služi kao podrška svih 49 olimpijskih komiteta u Evropi, bez obzira na to jesu li iz zemalja članica EU ili ne, što je jako važno.“
Sa predstavnicima Olimpijskih komiteta centralne i jugoistočne Evrope drugog dana konferencije sastao se predsjednik Vlade Crne Gore, gospodin Igor Lukšić.
Premijer Lukšić je iskazao zadovoljstvo zbog posjete, ističući da je to najveća potvrda uspjeha crnogorskog sporta i dobre saradnje sa Crnogorskim olimpijskim komitetom.
„Rezultati naših sportista u poslednjih nekoliko godina i na nedavno održanim Olimpijskim igrama razlog su za ponos, ali i nastavak podsticaja razvoja sporta u Crnoj Gori. Današnji sastanak predstavlja snažnu podršku Crnoj Gori i njenim sportistima” – kazao je Lukšić.
Predsjednik Vlade upoznao je sagovornike sa onim što je do sada učinjeno na planu razvoja sporta u Crnoj Gori i istakao da će država ostati posvećena ulaganju u sportsku infrastrukturu, podršku omladini i usavršavanju trenerskog kadra.
Predsjednik Olimpijskog komiteta Slovenije Janez Kocijančić zahvalio se predsjedniku Vlade i Crnogorskom olimpijskom komitetu na dobrodošlici i saradnji koja će uskoro rezultirati osnivanjem olimpijskih cenatara širom Crne Gore i istakao: “Ako postoji lijepa i prava zemlja za razgovor o budućoj saradnji onda je to Crna Gora”.
„Saradnja u kapitalnim projektima, zajednički nastup u MOK-u i organizacija Evropskih igara ciljevi su redovnih sastanka Olimpiskih komiteta zemalja centralne i jugoistočne Evrope. Utisci iz Tivta su pozitivni. Gosti su zadovoljni našom organizacijom i mislim da smo položili ispit. Sada sa dosta spokoja očekujemo naredne aktivnosti i sve ono što ide uz jednu olimpijsku priču“, istakao je predsjednik COK-a, Dušan Simonović.
